Uzroci pomanjkanja bogobojaznosti

Učenjaci navode da postoje četiri faktora koji su uzrok pomnjakanja bogobojaznosti:

PRVI: Nemar, jer kada nemar uđe u čovjekovo srce ono postaje nesposobno ustrajati na pravom putu, ne sjeća se Allaha, niti ispravno razumije dešavanja oko sebe. Allah navodi u Kur’anu da neki ljudi imaju srca, ali njima ništa ne razumiju, imaju uši, ali njima ne čuju I imaju oči ali ne vide njima. Kaže Allah u Kur’anu: ,,Ili su im na srcima katanci?” (Muhammed,  24.) Takav čovjek sluša dersove, ali ništa ne razumije, niti šta shvaća, jer je njegovo srce zapečaćeno tako da se ne može osvijestiti.  Svi ljudi imaju srca, ali su srca nekih živa dok su srca nekih ljudi mrtva.

DRUGI: Činjenje grijeha, grijesi su najveći uzrok čovekovog udaljavanja od Allaha. Povećavanje grijeha uzrok je da se u srca osjeća teskoba I kada grijesi potpuno obaviju srce ono postaje zapečaćeno.

Muslim u svom Sahihu bilježi da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem rekao: ,,O ljudi, pokajte se Allahu I molite Ga da vam oprosti, jer ja se u jednom danu pokajem više od stotinu puta.” U drugom predanju stoji: ,,Više od sedamdeset puta”

Što se tiče obavijanja srca grijesima Allah, dž.š., o tome kaže: ,,A nije tako! Ono sto su radili prekrilo je njihova srca” Tj. Mnoštvo grijeha prekrilo je njihova srca ovo se moze odnositi na grešnika I na nevjernika.”

Treći: Faktor koji uzrokuje pomanjkanje bogobojaznosti jeste pretjerivanje u djelima koja su u osnovi dozvoljena, I to je ono u čime smo svi bez razlike obuzeti, npr. Nadmetanje u ovodunjalučkim stvarima, davanje prednosti ovim nad onim svijetom, nad onim sto je kod Allaha.

Četvrti: Beskorisno trošenje vremena, jedna od blagodati za koju ćemo biti pitani na Sudnjem danu jeste vrijeme koje smo proveli u besposlice. Većina muslimana danas ne pridaje nikakvu vaznost vremenu. Blagodat za koju će čovjek biti pitan na Sudnjem danu jeste vrijeme. Na koji način je potrošio vrijeme. Kaze Allah u Kur’anu: ,,Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili I da nam se nećete povratiti.” (El-Muminun, 115)

Buhari bilježi predanje ibn Abbasa, koji prenosi da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem rekao: ,,Dvije blagodati neiskorištene su kod većine ljudi; zdravlje I slobodno vrijeme.”

Kada je ibn Tejmije bio upitan o lijeku protiv bolesti sumnje I slijeđenja strasti odgovorio je: ”Najbolje čime se mogu ove bolesti izliječiti jeste ispravno obavljanje farzova u javnosti tj. javno I tajno” Ispravno obavljanje farzova u tajnosti jeste iskrenost u nijetu, tj. Da to djelo činiš iskreno u ime Allaha. Sto se tiče ispravnog obavljanja farzova u javnosti to je da budu obavljeni po sunnetu Poslanika, sallahu alejhi ve sellem.

Ibn Dževzi u svom djelu Sajdul-Hatir kaze: ,,Čudno je to što čovjek, koji je siguran u to da će umrijeti, svaki svoj uzdisaj ne provede u pokornosti Allahu.

Jedno od najboljih dobrovoljnih djela jeste zikr- spominjanje Allaha, dž.š., a to je ujedno I najlakši ibadet. Ibadet koji može da se praktikuje u svakom polozoju I u mnogim situacijama, za razliku od drugih ibadeta. Kaže Allah u Kur’anu: ,,A srca se dosita, kad se Allah spomene smiruju” (Er-Rad, 28)

Rekao je Uzviseni Allah: ,,Sjećajte se vi Mene, I ja ću se vas sjetiti.” (El-Bekara, 152)

I na kraju savjetujem prvo sebe pa onda I vas da vodite brigu o vremenu koje nam je dato kao blogadat od Allaha Uzvisenog na raspolaganju.

Piše : Edin Redzepović, Fakultet Hadisa Časnog

 

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo vas napišite vaš komentar ovdje
Molimo vas unesite vaše ime ovdje