Predanja koja smo naveli o vrijednosti posta mjeseca š’abana vanjštinski, neka od njih, mogu ukazivati kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio cijeli š’aban, kao što je to jasno navedeno u predanju kod Buharije[i]: “U nijednom mjesecu vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije više postio nego li u š’abanu, on bi ispostio cijeli š’aban, i govorio bi: ‘Od djela uzmite ono što možete podnijeti…” Stoga se može postaviti pitanje da li je to stvarno tako, kao i da li se mimo ramazna može postiti neki mjesec u cijelosti?

  1.  * Neki od učenjaka su rekli kako je dozvoljeno mimo ramazana postiti druge mjesece u cijelosti, pa tu neki navode posebno š’aban i muharrem, dok drugi dodaju također i zu-l-k’ade, zu-l-hidždžeh i redžeb. Za mjesec š’aban se navode projni hadisi kao dokaz, poput predaje Aiše, Allah njome zadovoljan bio: “Nisam vidjela vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da u bilo kom mjesecu više posti kao što je to činio tokom Š’abana. Postio ga je osim nešto malo, zapravo cijelog ga je postio.[ii] dok za ostala četiri sveta mjeseca, navodi hadis Mudžibe Bahilija, pustenjaka koji je došao poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a dio ovog hadise smo prije spomenuli, no u drugom dijelu hadisa, nakon što ga je poslanik ukorio zbog neprekidnog posta, na njegov zahtjev da mu ukaže na dozvoljen i pohvalni post nakon njegovog stalnog traženja povećanja, poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je na kraju oporučio: “Posti od svetih mjeseci i ostavljaj, posti od svetih mjeseci i ostavljaj, posti od svetih mjeseci i ostavljaj.” – pa je pritom podigao tri svoja prsta, potom ih je spustio da bi ih zatim još jednom podigao.[iii] A pomenuta četiri mjeseca su sveti mjeseci, tri zaredom zu-l-k’de, zu-l-hidždžeh i muharrem, i jedan odvojeni redžeb. Dok je za muharrem došao još jasniji hadis u kojem stoji: “Najbolji post nakon ramazana je Allahov mjesec koga zovete muharremom.[iv] Kao i još specifičniji hadis u kojem je poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na pitanje koji mjesec naređuje da se posti mimo ramazana odgovorio: “Ako mimo ramazana hoćeš postiti neki mjesec onda posti muharrem, jer je on Allahov mjesec, i u njemu se nalazi dan kada je Allah oprostio nekom narodu, i u njemu će također oprostiti drugom.[v] Uzimajući u obzir sve ove dokaze ali i druge, pojedini učenjaci su izgradili svoj stav dozvole posta mjeseca u cijelosti mimo ramazana, a svoj stav također podupiru prenešenom praksom i govorom od Abdullaha ibn Omera[vi] i Usame ibn Zejda[vii], od ashaba kao i Hasena[viii] od tabiina.
  1. * Dok su drugi učenjacu rekli kako je Allahov poslanik, mjesec š’aban ponekad postio u cijelosti, dok bi drugi put postio većinu tog mjeseca. Ovo je naveo Tibi. Također se navodi kada je riječ o postu šabana da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uobičavao postiti po tri dana od svakog mjeseca, no može biti da određeni broj mjeseci, usljed kakvih iznimnih preokupacija, nije postio ta tri dana, te da je naposljetku spojio post tri dana svakog mjeseca od propuštenih mjeseci u mjesecu š’abanu, ne bi li na taj način stigao ispostiti ih prije nastupa ramazana. Ovo je spomenuo ibn Bettal[ix] i drugi. Dok je Muhibb Taberi ujedinio svih šest potencijalnih mišljenja kada je riječ o Poslanikovom postu tokom Šabana, pa je naveo:
  • Prvi: ranije navedeni kojeg je spomenuo ibn Bettal.
  • Drugi: Zbog veličanja nastupajućeg ramazana. Također ga je i ibn Bettal spomenuo.
  • Treći: Jer je to mjesec kada se djela uspinju. Spomenuo ga je i ibn Bettal također.
  • Četvrti: Jer je to mjesec kojeg ljudi inače zapostavljaju.
  • Peti: Jer se u njemu pišu svi edželi-nastupajuće smrti u toku sljedeće godine.
  • Šesti: Jer su poslanikove žene napostivale propuštene dane usled mjesečnice upravo u ovom mjesecu, pa je upravo zbog toga bio preokupiran postom istog mjeseca.[x]

Mimo navedenih, neki od učenjaka su spomenuli i druge razloge.

  1.  * No, ono na čemu je većina učenjaka, jeste da ne postoji mjesec koji se u cijelosti posti mimo ramazana.

Kada je riječ o š’abanu, jasno se u pojedinim predanjima navedenih hadisa napominje da ga nije u cijelosti postio. Već bi izostavio ‘nešto malo od njega’. Zatim kako bi razumeli sve hadise u hadiskoj nauci je općepoznato da se sva predanja i hadisi moraju uzeti u obzir. Tako da od same Aiše, koja je među ostalim, prenijela hadise o postu mjeseca šabana, nalazimo da je ona također rekla: “Ne znam da je vjerovjesnik, sallallahua lejhi ve sellem, postio bilo koji mjesec u cijelosti osim ramazana.”[xi] Kao što također u drugo predanju stoji: “Nisam ga vidjela, od kada je došao u Medini, da posti neki mjesec u cijelosti osim ramazan.” A također u oba ‘Sahiha’[xii] od ibn Abbasa stoji: “Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije mimo ramazana u cijelosti postio niti jedan drugi mjesec.” I na ovom stavu je ujedno od ashaba ibn ‘Abbas[xiii] i Imrana ibn Husajn, Allah njima zadovoljan bio. Zatim Tavus, Mudžahia, Alkame, Esved, Ibrahim Nehaija i ostalih.[xiv] Također i hadis Ebu Hurejre, Allah njime zadovoljan bio, od poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Neka niko ni slučajno ne preduhitriti ramazan postom dana ili dva prije njega, osim onoga koji inače uobičajno posti, takav neka posti.[xv]  nedvosmisleno ukazuje kako se neće postiti cio š’aban.

Dok se o postu muharrema u cijelosti ne navodi niti jedna jedina validna i jasna predaja. Već ono što se navodi je opći post. Uz napomenu da je upravo u muharremu dan, za kojeg se navodi, da je bio post svih poslanika, post dana ašure. Tako da su i pojedini učenjaci ukazivali da je upravo taj dan ciljan postom mjeseca muharrema, te da je spomen muharrema u cijelosti ustvari navođenje cjeline u kontekstu kojem se želi ukazati na jasno određeni i specifični dio, dakle post dana ašure – deseti dan muharrema. Slično postu dana Arefata za onoga koji nije na njemu u toku zu-l-Hidždžeta. Ili da se pak postom u muharremu cilja na opću nafilu, jer opća ne specificirana nafila post je najbolji u mjesecu muharremu, kako je to naveo ibn Redžeb Hanbeli i ostali. Ili se pak boljitkom i vrijednošću posta u Muharremu ustvari cilja na njegovu usporedbu sa postom u ostalim svetim mjesecima.

Dok u hadisu kojim se dokazuje post svetih mjeseci općenito, pored slabosti lanca predaje, u istom se navodi da se oni trebaju postiti i ostavljati, pa je potom, u istom hadisu, došlo pojašnjenje od poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovim mubarek prstima, a koje prema komentatorima hadisa upućuje na post tri dana, zatim pauze i prekida od tri dana.

A što se sa jezičke strane, prilikom navođenja kako je poslanik postio cio š’aban, tiče – ona također podupire ovo mišljenje, a na šta je još ukazao i Abdullah ibn Mubarek, čiji je govor među ostalima naveo imam Tirmizi u svojem ‘el-Džamiu’ u kojem stoji: “Ovo je dozvoljeno u govoru Arapa, da se za onoga koji posti većinom mjeseca kaže da je postio cio mjesec. Baš kao što se veli: ‘Taj i taj je klanjao čitavu noć’, no verovatno da je taj takav morao večerati ili se pak preokupirao kakvom drugom stvari ili potrebom.” Dalje je Tirmizi nastavio: ‘Značenje ovog hadisa bi bilo kako je poslanik postio većinu mjeseca (š’abana).[xvi]

Kada je u pitanju post š’abana, ovaj navedeni stav je ispravnim smatrao i hafiz ibn Hadžer ‘Askalani, koji je dio hadisa: ‘Postio je š’aban osim malo’ smatrao tumačenjem dijela hadisa u kojem je navedeno ‘da je postio cijeli š’aban’.[xvii] Ovog stava je također bio i ibn Bettal u svojem komentaru na Buharijev ‘Sahih’.[xviii]

Ovim zaključujemo da je bolje i bliže sunnetu da čovjek mimo mjeseca ramazana ne posti bilo koji drugi mjesec u cijelosti, a Allah najbolje zna.

****************************************************

 


[i]Br. 1970.

[ii]Ahmed, br. 24920., Tirmizi, 731., Ebu Davud, br. 2436., Nesai, br. 2179. Dio hadisa da o postu čitavog Š’abana su također zabilježili Buharija br. 1970., i Muslim (Džami’u-l-Usul, ibnu-l-Esir, 6/316.)

[iii]Ahmed, br. 20338., Ebu Davud, br. 2428., ibn Madže, br. 1741., ibn S’ad 7/83., Bejheki u ‘Eš-Šu’ab’, br. 3738., kao i u Sunenu br. 8209.

[iv]Muslim, br. 1163.

[v] Tirmizi, br. 741., Ahmed, br. 1322., Darimi, br. 1756.,  Bezzar, br. 699, i ostali sa slabim lancem prenosioca, kojeg su takvog okarakterisali šejh Albani i Šuajb Arnaut.

[vi]Ibn Ebi Šejbe, ‘el-Musannef’, br. 9316., Abdurrezzak, ‘el-Musannef’, br. 7856.

[vii]Ibn Madže 1744.

[viii]Ibn Ebi Šejbe, ‘el-Musannef’, br. 9315.

[ix]Ibn Bettal u svom komentaru na Buharijev Sahih, 4/115., kao Bedruddin el-‘Ajni, ”Umdetu-l-Kari’, 17/53.

[x]Bedruddin el-‘Ajni, ”Umdetu-l-Kari’, 17/54.

[xi]Muslim, br. 1156., Tirmizi, br. 768. I Nesai.

[xii]Buhari, br. 1971., Muslim, 1157.

[xiii]Abdurrezzak, ‘el-Musannef’, br. 7854., 7855.,

[xiv]Ovo je od njih naveo ibn Ebi Šejbe u svom ‘el-Musannef’ u poglavlju “Ko je smatrao pokuđenim post nekog određenog dana ili mjeseca kojeg sam odredi, ili da se klanja određene večeri koju on sam odredi” 3/45.

[xv]Buhari, br. 1914., Muslim, br. 21.

[xvi]Tirmizi, ‘el-Džami”,

[xvii]Ibn Hadžer, ‘Fethu-l-Bari’, 4/214.

[xviii]4/116.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo vas napišite vaš komentar ovdje
Molimo vas unesite vaše ime ovdje