Najbolji post je onaj koji ne oslabljuje tijelo toliko da ono kasnije nije u stanju da čini ono što je za njega bolje od posta, bilo da je riječ o izvršavanju Allahovih prava. Ili obavezujućih zadaća koja se tiču Allahovih robova. Tako da ukoliko bi post oslabio tijelo u tolikoj mjeri da ono kasnije nije u mogućnosti da izvršava nešto od pomenutog, onda je u takvoj situaciji ostavljanje posta bolje i vrijednije.

Prvo: Kao da recimo post negativno utiče kada je riječ o izvršavanju namaza, zikra ili u traženju znanja. Primjera radi, ono što je navedeno kada je riječ o zabrani posta petkom i dana Arefata, za onoga koji je na Arefatu, jer takav post negativno utiče na činjenje zikra i dove u ova dva dana. Ili primjer Abdullaha ibn Mes’uda, Allah njime zadovoljan bio, onda kada su ga upitali što malo posti, odgovorio im je riječima: “Plašim se da mi ne uskrati čitanje Kur’ana, a čitanje Kur’ana meni je draže od posta.[i]Zatim i izučavanje korisnog znanja, kao i podučavanje istog, ovo je također bolje od posta. Četvorica imama su tekstualno ukazali kako je traženje znanja bolje od nafile namaza, a nafila namaz je svakako bolji od neobaveznog posta, tako da je još preče da znanje bude bolje od posta. Prenosi se od ibn Sirina da je rekao: “Neki su ljudi ostavili znanje, i sjedenje kod učenjaka a prihvatili se mihraba. Klanjali su i postili, sve dok im koža nije na kostima oronula, no suprostavili su se sunnetu pa su propali. A tako mi Allaha, niko neće bilo šta uraditi bez znanja, a da ono što će upropastiti biti daleko veće nego li ono što će eventualno popraviti![ii]

Drugo: Ukoliko bi post negativno uticao i slabim činio čovjeka po pitanju traženja opskrbe za svoju familiju, ili kada je riječ o ispunjavanju bračnih prava koja bi kod njega trebala uživati njegova žena, a na šta je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao riječima: “Doista i tvoja žena ima svoje pravo, pa svakom podaj njegovo pravo.”[iii]  A ovo su ujedno i riječi Selmana Farisija svom pobratimu Ebu-d-Derdau, Allah njima zadovoljan bio, na šta je Allahov poslanik, pohvalio Selmana riječima: “Selman je prezasićen znanjem.”[iv]

No općenito gledajući vrste dobrovoljnog posta, dolazimo do zaključka kako je ona vrsta dobrovoljnog posta bliža propisanom obavezujućem postu tokom ramazana u globalu bolja od drugih. Tako da ukoliko se želi znati da li je post tokom Š’abana bolji od posta u svetim mjesecima, zaključujemo da je post u toku š’abana bolji, jer je bliži ramazanu, baš kao što su i propisani sunneti prije i poslije farza, njih dvanaest, općenito najbolji od svih ostalih nafila namaza zbog svoje blizine propisanom farz namazu, kao što je to isto slučaj i po pitanju dobrovoljnog posta u globalu.

Za ovo nalazimo dokaze od kojih je i ono prenešeno od Enesa: “Kako je vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan koji je post najbolji nakon ramazana, pa je odgovorio: ‘(Post) Š’abana, kao vid veličanja nastupajućem ramazanu.‘”[v] Uz napomenu da je ovaj hadis prenešen slabim lancem, stoga su i učenjaci hadis okarakterisali slabim poput ibnu-l-Džeuzija i ostalih.

Zatim predaja od Usame koji je postio svete mjesece na šta mu je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Posti ševval!” nakon čega je on ostavio post svetih mjeseci i postio je ševval sve dok nije preselio.[vi] U ovoj predaji nalazimo, na šta je ukazao hafiz ibn Redžeb, jasan tekst o boljitku posta ševala od posta tokom svetih mjeseci (redžeb, zul kade, zul hidždže i muharrem), stoga što je ševval odmah nakon ramazana, baš kao što je i š’aban prije ramazana, no post š’abanom je svakako bolji od posta tokom ševvala, jer je vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kao što je to pojašnjeno, postio gotovo cijeli, ako ne i cijeli š’aban a što svakako nije slučaj sa ševvalom. Tako da ukoliko je post ševvala bolji od posta u svetim mjesecima, onda je svakako preče da je i post š’abana bolji.

Stoga, baš kao što je i ibn Redžeb to napomenuo, na osnovu ovoga možemo konstatirati da je najbolji nafila post onaj koji je bliži ramazanu, bilo da je to prije ili poslije ramazana, kao i da takav post potpada pod nagradom posta ramazana, zbog blizine istom, tako da stanje ovog posta najviše sliči propisanim sunnetima prije i nakon farz namaza, koje su nagradom bliske uz same farzove, i oni se smatraju vrstom nadomeštaja za eventualne propuste tokom farzova. Nakon ovoga jasno nam je kako se hadisom “Najbolji post nakon ramazana je muharrem[vii] cilja na opću nafilu posta kao što je to slučaj i sa noćnim namazom spomenutom u produžetku ovog hadisa “A najbolji namaz nakon farza je noćni namaz” jer se boljitak noćnog namaza sagledava u odnosu na druge opće nafile, u kojima svakako ne ulaze potvrđeni sunneti farzova jer su oni bolji od noćnog namaza, ili pak da se boljitak i vrijednost posta muharrema sagledava u odnosu na ostale svete mjesece, jer je muharrem jedan od njih, a Allah najbolje zna.

*******************************************************************

 


[i]Ibn Ebi Šejbe, ‘el-Musannef’, br. 9002.

[ii]Hatib el-Bagdadi, ‘el-Fekih ve-l-Mutefeqqih’, br. 64. Slično predanje je zabilježio i imam Ahmed u ‘ez-Zuhd’, str. 288.

[iii]Buhari, br. 6139., Tirmizi, br. 2415.

[iv]Ibn Ebi Šejbe, ‘el-Musannef’, 12/148.

[v]Tirmizi, 663. Sa slabim lancem prenosioca, na šta je ukazao i sam imam Tirmizi.

[vi]Ibn Madže, br. 1744. Predaja je prenešen, spram Busiriju, vjerodostojnim lancem stim što između Muhammeda Tejmija i Usame postoji prekid.

[vii]Muslim, br. 1163.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo vas napišite vaš komentar ovdje
Molimo vas unesite vaše ime ovdje